PROJEKT POLITIKE PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE NA BALKANU

1. Šta je je Projekat primarne zdravstvene
zaštite na Balkanu (PPZZB)?

Kanadska Vlada, preko Kanadske agencije za međunarodni razvoj (CIDA) finansira Projekat Politika PZZ u Republici Srbiji i Bosni i Hercegovini. Projekat ima za cilj da doprinese daljem razvoju primjerenih i odgovornih sistema primarne zdravstvene zaštite u Republici Srbiji i Bosni i Hercegovini koji omogućuju bolje zdravlje građana i podržavaju socijalni, ekonomski i politički razvoj.

Projekat je dio šireg zdravstvenog programa u regionu koji uključuje: Projekat mladi i zdravlje na Balkanu, Jačanje glasa civilnog društva na Balkanu za javno zdravlje a kroz asocijacije javnog zdravlja i CIDA programe lokalne inicijative.

U Republici Srbiji fokus Projekta je na jačanju savjesnog upravljanja i pružanja usluga u sistemu primarne zdravstvene zaštite. U Bosni i Hercegovini, Projekat se fokusira na upravljanje ljudskim resursima i regulativu u toj oblasti.
Kroz cijeli Projekat se razmatra pet zajedničkih tema: vulnerabilne grupe, kompetentnost javnog sektora, privatni sektor, pridruživanje Evropskoj Uniji i ravnopravnost polova.

2. Ko implementira Projekat?

Projekat politike PZZ provodi Kanadski konzorcijum koji čine Kanadsko društvo za međunarodno zdravlje i Queen’s Univerzitet, uz podršku tima eksperata koji imaju iskustva u oblasti primarne zdravstvene zaštite i ljudskih resursa u zdravstvu.

Projekat se implementira od septembra 2006 do septembra 2009.

3. Ko su domaći pratneri u Projektu?

Vlade iz navedenih država su prvi partneri u Projektu. U Srbiji, ključni partner je Ministarstvo zdravlja. U Bosni i Hercegovini ključni partneri su Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine. Projekat takođe blisko sarađuje sa Distriktom Brčko i Ministarstvom civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

4. Na koji način Projekat sarađuje sa svojim partnerima?

Projekat njeguje takvo okruženje u kome postoji prostor za aktivno učešće svih zainteresovanih strana u dizajnu i implementaciji programa te na taj način zainteresovane strane postaju i vlasnici rezultata koje Projekat postigne. U Projekat je ugrađena fleksibilnost kako bi mogao odgovoriti na promjene konteksta i potrebe partnera.

5. Da li Projekat sarađuje sa drugim partnerima
u dvije zemlje?

Projekat je dizajniran tako da sarađuje sa ključnim akterima u navedenim jurisdikcijama.Tu spadaju: korisnici zdravstvene zaštite, davaoci zdravstvene zaštite, kreatori politike, menadžeri zdravstvenih ustanova, regulatorna tijela i edukatori. Posebna pažnja se poklanja pitanjima vulnerabilnog stanovništva.

6. Ko su korisnici Projekta?

Korisnici Projekta su institucije vlada, zdravstveni radnici i korisnici zdravstvene zaštite. Sa poboljšanjem kvaliteta zdravstvenih kadrova i većom pristupačnošću usluga, Projekat će donijeti koristi i korisnicima usluga zdravstvene zaštite.

7. Šta se Project nada postići u Republici Srbiji?

Vlada Srbije je iskazala svoju odlučnost da ojača sistem PZZ i u tom smislu je usvojeno nekoliko ključnih zakona koji treba da podrže ovakav politički pravac. To su Zakon o zdravstvenoj zaštiti, zakon o zdravstvenom osiguranju i Zakon o komorama zdravstvenih radnika. Uzimajući navedene zakone kao temelj, Projekat podržava domaće partnere u razvoju politike PZZ koja će osigurati pristup visokokvalitetnim uslugama PZZ za sve građane. Zajedno sa vladinim institucijama Projekat radi na poboljšanju procesa razvoja i implementacije politike a putem značajnijeg uključivanja glavnih aktera i korištenjem činjenica.

8. Koje su osnovne aktivnosti u Republici Srbiji?

Projekat ima četiri seta međusobno povezanih aktivnosti:

Razvoj politike

Kvalitet zdravstvenih usluga

Uloga davalaca zdravstvenih usluga

Glas korisnika

Radne grupe za navedene četiri oblasti usmjeravaju format i sadržaj aktivnosti kako bi se:

procijenila sadašnja situacija i zajedno sa partnerima identifikovale realne akcije prema promjeni

ojačali kapaciteti menadžera i davalaca

ojačali sistemi menadžmenta

razvila oruđa i instrumenti za bolju komunikaciju za među grupama zainteresovanih aktera

primjenile odabrane smjernice kliničke prakse

ojačao kontinuirani profesionalni razvoj u svrhu boljeg kvaliteta usluga

razvila strategija sa korisnicima i vulnerabilnim grupama i time poboljšalo njihovo učešće u razvoju politike
Pokazna mjesta će uključiti različite intervencije kojima će se prikupiti dokazi i podaci neophodni za jačanje procesa i sadržaja izrade politike jačajući, u isto vrijeme, kapacitet pokaznih mjesta da odgovore na promjene u polju regulative i organizacije.

9. Šta se Projekat nada postići u Bosni i Hercegovini?

Oba entiteta su usvojila Strategiju primarne zdravstvene zaštite koju dalje treba poduprijeti strategijama za ljudske resurse. Projekat radi na poboljšanju dotoka i korištenja zdravstvenih radnika kako bi se ojačao proces pružanja usluga zdravstvene zaštite. Ojačava kapacitet za planiranje i upravljanje ljudskim resursima, te podržava harmonizaciju obrazovnih reformi sa Evropskim standardima. Ojačavanjem mehanizama regulative i odgovornosti kroz komore i udruženja, unaprijedit će se kvalitet zdravstvenih radnika. Okosnicu Projekta u Bosni i Hercegovini čine četiri su seta komplementarnih i međusobno povezanih aktivnosti:

Ljudski resursi u zdravstvu (LJRuZ) planiranje, upravljanje i vođenje

Obrazovanje zdravstvenih radnika

Obrazovanje za ljudske resurse u zdravstvu

Regulativa, odgovornost i kvalitet

10. Šta su ljudski resursi u zdravstvu i zbog
čega su oni bitni?

Ljudski resursi u zdravstvu su sve individue sa profesionalnim obrazovanjem kao i ne-profesionalci koji su uključeni i učestvuju u pružanju usluga zdravstvene zaštite pojedincima i populaciji. Da pobrojimo samo neke: doktori, medicinske sestre, tehničari, volonteri i administrativni radnici. Istraživanje je pokazalo da postoji direktna veza između zdravstvenog stanja populacije i broja i vrste zdravstvenih radnika. Unutar troškova za zdravstvenu zaštitu najveći dio se odvaja za ljudske resurse.

11. Koji su primjeri glavnih aktivnosti i njihovih rezultata?

Provođenje situacione analize kao osnove za planiranje i u Srbiji i u Bosni i Hercegovini

Kontinuirano obrazovanje za oblast planiranja i menadžmenta ljudskim resursima za 120 operativnih menadžera i donosilaca odluka

Saradnja sa institutima za javno zdravlje na prikupljanju informacija o LJRuZ u PZZ i ostalih zdravstvenih institucija kako bi se ostvarila čvrsta osnova za informisano planiranje ljudskih resursa, uključujući i početnu procjenu sadašnje situacije

Saradnja sa institutima za javno zdravlje i domovima zdravlja (pokazna mjesta) u Srbiji gdje se provodi Organizaciona funkcionalna procjena koju će projekat koristititi kao početno istraživanje u Projektu

Finansiranje magistarskih studija u području razvoja ljudskih resursa kako bi se ojačali kapaciteti i liderske vještine za planiranje ljudskih resursa u zdravstvu

Razvoj strateškog plana za ljudske resurse u zdrvstvu koji će usmjeravati razvoj ljudskih resursa u sljedećih 5 do 10 godina a čemu će prethoditi postizanje konsenzusa o pristupima odnosno metodama za planiranje ljudskih resursa u zdravstvu

Izgrađivanje kapaciteta i razvoj liderstva za profesionalna udruženja i komore zdravstvenih radnika

Akciono učenje kroz pokazne projekte koji obezbjeđuju dokaze kojima se poboljšava produktivnost i motivacija zdravstvenih radnika te efikasnost u pružanju usluga.

Radne grupe u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine imaju vodeću ulogu u identifikaciji i osmišljavanju aktivnosti koje doprinose daljem jačanju pristupa planiranja i menadžmenta ljudskih resursa u zdravstvu.

12. Koja je vrijednost Projekta?

U cjelokupni Projekat CIDA je investirala 7 miliona kanadskih dolara, za aktivnosti u obje zemlje, Srbiji i Bosni i Herzegovini. Procjenjuje se da će 3.5 miliona kanadskih dolara biti utrošeno za aktivnosti u Bosni i Herzegovini, uključujući Distrikt Brčko, Federaciju Bosne i Herzegovine i Republiku Srpsku.

13. Koje su regionalne aktivnosti?

Regionalne aktivnosti imaju za cilj izgrađivanje partnerstva i koordinaciju među zemljama u regionu. One omogućuju prenos znanja i razmjenu iskustava putem bolje komunikacije među različitim akterima. Aktivnosti uključuju:

Regionalne konferencije, radionice i posjete

Razvoj sredstava komunikacije u svrhu diseminacije znanja